U psihološkim eksperimentima ispitanici imaju tendenciju da daju drugačiji odgovor kada znaju da se promatraju.
Psihološki eksperimenti često uključuju upotrebu manipulacije ili male prijevare, poput pružanja pogrešnih informacija temi, kako bi se saznali kako reagiraju.
Jedan od poznatih eksperimenata u psihologiji je Stanfordov zatvorski eksperiment, gdje grupa studenata djeluje kao zatvorenici i stražari u simulacijama zatvora.
Psihološki eksperimenti često zahtijevaju veliki broj ispitanika, a istraživači moraju osigurati da predstavljaju slučajnu veću populaciju.
Neki poznati psihološki eksperimenti proizveli su kontroverzne ili neetičke rezultate, poput eksperimenata s Tuskegee, gdje istraživači desetljećima dopuštaju oboljeli od sifilisa bez liječenja.
Psihološki eksperimenti često se provode u laboratorijima, ali se mogu obaviti i u stvarnim okruženjima, poput škole ili na poslu.
Neki dobro poznati psihološki eksperimenti uključuju Milgram eksperimente, gdje su ispitanici dobili naredbu da osiguraju električni šok drugima kao dio proučavanja vlasti.
Psihološki eksperimenti također mogu uključivati fiziološka mjerenja, poput aktivnosti otkucaja srca ili mozga, kako bi se shvatilo kako tijelo reagira na određene situacije.
Uz sve veću svijest o etici u ljudskim istraživanjima, istraživači sada moraju ispuniti stroge zahtjeve kako bi osigurali da su njihovi ispitanici zaštićeni i da su rezultati njihovog istraživanja točni i pouzdani.
Psihološki eksperimenti dali su mnogo uvida o tome kako razmišljamo i reagiramo na svijet oko nas, i dalje su zanimljivo i važno polje istraživanja.
